Predsjednik prijedorskog SUBNOR-a Veljko Rodić naveo je da su to bili uglavnom srpski civili i poneki izvan srpskog naroda koji su bili osumnjičeni da su pomagali narodnooslobodilački pokret.

"Poruka s današnjeg skupa je da više nigdje u svijetu, a posebno na balkanskim i srpskim prostorima ne bude logora kao što je bio ovaj. Bez obzira na to što tu nije bilo fizičke likvidacije, nije bilo strijeljanja, uslovi su bili teži nego da je bilo strijeljanja. Nije bilo vode, nije bilo toaleta, nije bilo ishrane, ljudi su spavali pod vedrim nebom, umirali od tifusa, umirali od zarazne bolesti", rekao je Rodić novinarima.

Načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu grada Prijedora Ranko Kolar rekao je da ovo jedno od mjesta stradanja srpskog naroda, prije svega civila, žena, djece i nemoćnih staraca u toku i poslije kozarske ofanzive.

"Ne želimo nikome da se ponovi ovo što se desilo nama i danas želimo da pošaljemo poruku mira, poruku tolerancije, da i mi Srbi imamo pravo da živimo u našoj Republike Srpskoj, normalno, sa onim ostalim narodima koji žele da žive zajedno sa nama", naglasio je Kolar.

Logor je bio aktivan od jula 1942. do kraja aprila 1943. godine.