Kulturne manifestacije

GRADSKE KULTURNE MANIFESTACIJE

SVETOSAVSKA AKADEMIJA
U čast Svetom Savi, prvom srpskom arhiepiskopu, učitelju i prosvjetitelju, tradicionalno se 26. januara u Prijedoru održava Svetosavska akademija. Svetosavske duhovne i svjetovne svečanosti u Prijedoru, sa prekidima, organizuju se od 1891. godine. Na ovoj manifestaciji, kojoj prisustvuju predstavnici političkog, privrednog i javnog života Grada Prijedora, dodjeljuje se „Svetosavska povelja“ najboljim prosvjetnim radnicima. Besjednici koji nastupaju u uvodnom dijelu Programa Akademije, koji se sastoji od bogatog scensko-muzičkog recitala, predstavnici su akademske, vjerske zajednice i istaknuti književnici. U okviru svetosavskih svečanosti 2018. godine, obnovljena je tradicija održavanja Svetosavskog bala, u organizaciji Kola srpskih sestara.

MEĐUNARODNI FESTIVAL HOROVA „ZLATNA VILA“
Tradicija od preko stotinu trideset godina horskog pjevanja u Prijedoru, ustanovljena u Srpskom pravoslavnom crkveno pjevačkom društvu „Vila“ osnovanom davne 1885., a potom nastavljena u SKUD-u „Dr Mladen Stojanović“, obnovljena je 2001. godine, održavanjem „Horskog natpjevavanja“, prvih prijedorskih horskih svečanosti. Ubrzo je ova manifestacija revijalnog karaktera prerasla u Međunarodni festival takmičarskog karaktera „Zlatna vila“, sa namjerom, da mladim ljudima, vrati i približi vrijednosti srpske duhovne i svjetovne muzičke tradicije i ljepotu horskog pjevanja. Festival „Zlatna vila“ je postao prepoznatljiv festival u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i regionu, po učešću veoma kvalitetnih horova, vodećih dirigenata i pedagoga u oblasti horske muzike, motivisanjem mladih da pjevaju u horovima i prenošenju najboljih iskustava u zemlji i na međunarodnom planu. Posebnu težinu ovom Festivalu daju stroge propozicije i precizno određeni pravilnici o radu žirija i nagradama, a sam žiri je od samog početka Festivala sastavljen od najvećih autoriteta na polju horske muzike i muzičke umjetnosti. Do sada je, na Festivalu „Zlatna vila“, učestvovalo preko stotinu vrhunskih horova iz Poljske, Češke, Bugarske, Rusije, Rumunije, Ukrajine, Italije, Grčke, Slovenije, Hrvatske, Srbije,Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

MEĐUNARODNI FESTIVAL POZORIŠTA "ZLATNA VILA"
Grad Prijedor i Pozorište Prijedor su nakon 13 godina pauze omogućili ponovno održavanje pozorišnog festivala u našem gradu. Međunarodni festival pozorišta "Zlatna vila" održavaće se bijenalno, svake neparne godine.
Festival je takmičarskog karaktera, a obezbijeđene su i novčane nagrade za pojedine kategorije.

REVIJA DJEČIJEG HORSKOG PJEVANjA „MALA VILA“
Reviju dječijeg horskog pjevanja „Mala Vila“ održava se u sklopu međunarodnog festivala "Zlatna vila".

SVEČANA AKADEMIJA POVODOM DANA GRADA
Dan Grada Prijedora, 16.maj, obilježava se prigodnim svečanostima kojima se čuva sjećanje na antifašističku borbu i veliko stradanje naroda Potkozarja u borbi protiv fašizma - najvećeg zla 20. vijeka. Kruna svega je svečana Akademija na kojoj učestvuju predstavnici javnog života Grada, najviši zvaničnici Vlade Republike Srpske, delegacije iz gradova pobratima Bovca, Novog Mesta, Manise, Pančeva, Kikinde, Trenta i Kragujevca. Povodom Dana Grada, na Akademiji se zaslužnim pojedincima i organizacijama dodjeljuju priznanja Grada, Plaketa Grada kao najviše priznanje i Povelja počasnog građanina.

FESTIVAL CRTEŽA I MUZIKE
Festival crteža i muzike, postao je kultna i prepoznatljiva manifestacija među likovnim i muzičkim umjetnicima daleko od Grada Prijedora, u „Galeriji 96“, u maju svake godine, okuplja studente Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, Fakulteta primenjenih umetnosti iz Beograda i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Doboju i Foči, kao i njihove profesore, koji Prijedoru ostavljaju, sad već bogatu zbirku umjetničkih radova, kao što su skulpture, ikone, mozaici, crteži... U završnici Festivala, posjetioci uživaju u nastupima vrhunskih džez, bluz i rokenrol muzičara i mlađe i srednje generacije iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

PRIJEDORSKO KULTURNO LjETO
Zanimljiv spoj kulture i turizma u ljetnim mjesecima predstavlja manifestacija Prijedorsko kulturno ljeto koje se održava od 2008. godine. Od početka juna do kraja avgusta, prijedorski trgovi i ulice ožive zahvaljujući brojnim i različitim događajima, kojih bude četrdesetak u prosjeku. Prijedorčani, ali i svi oni koji u tom periodu borave u Gradu, imaju priliku da prisustvuju raznim izložbama, koncertima, večerima folklora, revijama filmova, pozorišnim predstavama, gastro večerima, maskenbalima. U programu Kulturnog ljeta učestvuju sve javne ustanove kulture, najmlađi iz vrtića „Radost“, kulturno-umjetnička društva i mnoga udruženja i pojedinci.

LIKOVNA KOLONIJA „SRETEN STOJANOVIĆ“
Prijedor se s pravom smatra gradom slikara jer je iz ovog grada poteklo preko stotinu likovnih umjetnika, od kojih je polovina akademski obrazovana i međunarodno afirmisana. Prvu likovnu izložbu u istoriji bosanskohercegovačkog slikarstva organizovali su 1907. godine Prijedorčani, prvi akademski obrazovani slikari, Todor Švrakić i Pero Popović, zajedno sa Brankom Radulovićem iz Mostara. Tri godine kasnije Todor Švrakić je drugu izložbu priredio u svom rodnom Prijedoru. Stoga je pokretanje Likovne kolonije, na tragu ovakve tradicije, bio njen logičan nastavak. U čast akademiku Sretenu Stojanoviću, akademskom vajaru, crtaču, akvarelisti, pedagogu, teoretičaru i javnom radniku iz Prijedora, od 2005. godine okupljaju se istaknuti domaći i međunarodni likovni umjetnici i pedagozi, koji u ugodnom okruženju pitome Kozare, dijele radost umjetničkog izražavanja i stvaranja u različitim tehnikama. Cilj Kolonije na Kozari je njegovanje i očuvanje ove bogate likovne tradicije, stvaralaštva i obrazovanja mladih generacija. Zahvaljujući vrijednim stvaraocima, Grad Prijedor je bogatiji za značajnu zbirku umjetničkih radova, koja je sve veća iz godine u godinu.

MEĐUNARODNO BIJENALE RADOVA NA PAPIRU
Muzej Kozare organizuje Međunarodno bijenale radova na papiru od 2016. godine. Propozicije bijenala dozvoljavaju slobodan izbor tema i tehnika isključivo na papiru. Međunarodni žiri sastavljen od istaknutih likovnih stvaralaca i kritičara vrši izbor najboljih radova, koji se izlažu u Muzeju Kozare i „Galeriji 96“ u Prijedoru. Na Prvom bijenalu radova na papiru prijavilo se 166 autora iz 23 države sa svih kontinenata, osim Afrike. Žiri je odabrao 129 radova od 88 autora iz 21 zemlje, a poslije Bijenala, arhiva Muzeja je ostala bogatija za 120 radova. Ovo bijenale je jedino međunarodno bijenale u Republici Srpskoj i jedino te vrste u Bosni i Hercegovini.
Izložba izabranih radova održava se od sredine avgusta do sredine septembra.

KNjIŽEVNI SUSRETI NA KOZARI
Grad Prijedor je posebno ponosan na više od četiri i po decenije susreta književnika, omladine i žitelja potkozarskih opština i gradova. Prije nego su susreti pisaca na herojskoj Kozari utemeljeni kao opštejugoslovenska književna i kulturna manifestacija, ideja o druženju, upoznavanju i čuvanju sjećanja na veličanstvenu kozarsku epopeju potekla je od grupe mladih književnika početnika, kojima su se od 1973. pridružili već afirmisani književni stvaraoci iz svih republika SFRJ. Svake godine u septembru, Velikom poetskom času rodoljublja i istorije na Mrakovici, prisustvuju par hiljada ljudi iz Potkozarja, ali i šire, u jedinstvenom prirodnom ambijentu. Od 1978. godine uvedena je Nagrada „Skender Kulenović“ čiji je prvi dobitnik Branko Ćopić. Davši svoj osobeni pečat, Susrete su pohodila najeminentnija imena književnosti nekadašnje zajedničke domovine, kao što su dobitnici „Skendera Kulenovića“ Vasko Popa, Mihailo Lalić, Blaže Koneski, Danilo Kiš, Ranko Marinković, Derviš Sušić, Dušan Kostić, Jara Ribnikar, Ljubomir Simović i mnogi drugi. „Književni vijenac“, nagradu koja se dodjeljuje od 2002. godine za životno djelo, dobili su Stevan Raičković, Svetozar Koljević, Matija Bećković, Dragan Kolundžija, Ljubivoje Ršumović i Milovan Danojlić. Književni susreti na Kozari su i nakon raspada Jugoslavije, zadržali visoko mjesto na mapi vrijednosti književnog stvaralaštva i kulturne istorije ovog kraja, što je od 2018. godine u vidu edicija „Ovjenčani“ i „Tragovi“ konačno i dokumentovano i sačuvano od zaborava. Književni susreti na Kozari tradicionalno se održavaju u trećoj nedjelji septembra.

SVJETSKI DAN HORSKOG PJEVANJA "CIJELI SVIJET-JEDAN HOR"
Nakon tradicionalnog Međunarodnog festivala horova "Zlatna Vila", te revije dječijeg horskog pjevanja "Mala Vila", pod okriljem Međunarodne federacije horske muzike (IFCM) Prijedor se priključio manifestaciji pod nazivom Svjetski dana horskog pjevanja, i tako postao dio velike svjetske horske porodice. Svjetski dan horskog pjevanja, međunarodni je dan koji se obilježava svake godine, druge nedjelje u decembru. Toga dana, horovi cijelog svijeta slave horsku pjesmu. Hiljade horova sa desetinama hiljada pjevača izvode kompozicije promovišući ljubav prema horskoj muzici i prenoseći je na publiku.